Gospodarske djelatnosti
Upravni odjel za gospodarski razvoj i poljoprivredu Varaždinske županije izradio je u veljači 1996. godine materijal “Analiza stanja gospodarstva Županije varaždinske s prijedlogom mjera i aktivnosti za brži gospodarski razvoj”.
Isto tako, te godine je za područje Županije izrađena i Studija razvitka Varaždinske županije: “Osnovne smjernice za utvrđivanje strategije i operativnih rješenja gospodarskog razvoja Županije varaždinske do 2005. godine” (izrađivač: City Trust, Razvojni centar Zagreb, 1996. godina) u kojoj je analiziran dosadašnji razvoj gospodarstva te date polazne osnove, pravci i okviri razvoja s projekcijom, mjerama, aktivnostima i prijedlozima za budući razvoj, koji se u određenim dijelovima mogu primijeniti i na Općinu Visoko.
Na prostoru Općine Visoko zastupljene su pojedine gospodarske djelatnosti (drvoprerađivačke, metalne, prehrambene, farme peradi, stoke i nojeva) koje bi mogle nositi u određenoj mjeri razvoj ovog područja.
Poljoprivreda
Prema katastarskim podacima poljoprivredne površine obuhvaćaju 1.469 ha (60,11% ukupne površine Općine), od čega je obradivih površina (oranice i vrtovi, voćnjaci, vinogradi) 1.068 ha (72,7% od ukupnih poljoprivrednih površina).
Razliku od obradivih površina do ukupnog poljoprivrednog zemljišta pokrivaju livade i pašnjaci u površini od 401 ha, tj. 27,3% ukupnog poljoprivrednog zemljišta.
Tablica – Poljoprivredne površine po vrstama i broju čestica
Poljoprivredne površine
Oranice i vrtovi
Voćnjaci
Vinogradi
Livade
Pašnjaci
Ukupno
Površine ha
946
39
83
343
58
1.469
Broj čestica
8.728
790
2.671
4.821
971
17.981
Poljoprivredna proizvodnja, život i rad, te društvene i socijalne aktivnosti poljoprivrednog stanovništva na ovom području odvijaju se u relativno povoljnim agroekološkim uvjetima. Poljoprivredno zemljište uglavnom je u privatnom vlasništvu, te ga karakterizira rascjepkanost i usitnjenost posjeda.
Brežuljkasta i više uzdignuta područja uglavnom su sastavljena od mineralno karbonatnih tla čiji geološki sastav čine segmenti šljunka, pijeska, gline i lapora, te su tu prisutna polja, voćnjaci i vinogradi koji se isprepliću s livadama i šumarcima.
Na području Općine zastupljen je i uzgoj povrća (plastenici u naselju Vinično), te stočarstvo. Na području Općine postoji niz farmi, od kojih valja spomenuti farme peradi u Vrhu Visočkom i Presečnu Visočkom, farmu teladi u Visokom te farmu nojeva u Kračevcu, te vezano uz to i proizvodnja (klaonica u Vrhu Visočkom, mljekara u Čanjevu i dr.).
Karakteristika poljoprivredne proizvodnje je ipak orijentacija na stočarsku proizvodnju pa je struktura oranične proizvodnje uvelike podređena potrebi osiguranja krmne baze za stoku a veliko značenje ima i vinogradarska proizvodnja isključivo ekstenzivnog karaktera.
Aktualno stanje poljoprivrede na području općine Visoko istovjetno je stanju u Županiji, a karakterizira ga:
- velika raznolikost i uglavnom niska kvaliteta poljoprivrednog zemljišta,
- ogromna usitnjenost poljoprivrednog zemljišta (oko 2,5 ha po jednom domaćinstvu),
- veliki socijalni pritisak na poljoprivredu (40% stanovništva Općine je poljoprivredno aktivno),
- visok postotak mješovitih poljoprivrednih domaćinstava, a mali postotak obiteljskih gospodarstava koje žive isključivo od poljoprivrede,
- manji postotak obiteljskih gospodarstava koje su specijalizirale jednu ili dvije proizvodnje,
- nepostojanje zaokruženog ciklusa proizvodnje (od sirovine do finalnog proizvoda) u nekim granama poljoprivrede (povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo),
- izostanak odgovarajućih sustavnih mjera kao i nesređeni odnosi proizvodnje, prerade i prometa i tržišnog povezivanja.
Šumarstvo
Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem je djelatnost od posebnog društvenog interesa koji se realizira na način propisan Zakonom o šumama. Šumskim područjem u državnom vlasništvu gospodare i upravljaju Hrvatske šume. Za područje Varaždinske županije je nadležna Uprava šuma Koprivnica.
Područje Općine Visoko relativno je dobro zastupljeno šumskim pokrovom. Prema katastarskim podacima radi se o 845 ha površine (4.773 čestice), što je 34,57% od ukupne površine Općine (prema kartografskim podlogama koje se koriste u “Planu prostornog uređenja”, digitalnim postupkom dobiven je podatak od 38,87% od ukupne površine). Šumske površine nalaze se pretežito u sjeveroistočnom i južnom dijelu Općine. Šume nemaju značajniju gospodarsku ulogu, ali su značajne u krajobraznom smislu kao osobito vrijedan predio – prirodni krajobraz unutar kojeg se razvija relativno stabilan ekosustav. U ostalom dijelu Općine šumske površine su manje, a šumarci su isprepleteni s livadama i obradivim površinama što također doprinosi stabilnosti i bioraznolikosti ekosustava te većem broju staništa, posebice uz potoke.
Šumski fond ovog područja predstavljaju relativno usitnjeni posjedi, što zahtijeva intenzivno gospodarenje na malim površinama.
Većina šuma u Općini nalazi se u privatnom vlasništvu, a pod državnom upravom nalazi se 50,33 ha šuma (5,96% od ukupne površine šuma) i to u k. o. Visoko 47,31 ha i u k.o. Đurinovec 3,02 ha. Državnim šumama na području Općine gospodari Šumarija Varaždin. Na temelju fitocenoloških, stanišnih i šumsko-gospodarskih elemenata formirane su šumsko-gospodarske cjeline, odnosno gospodarske jedinice. U obuhvatu ove Općine Šumarija Varaždin gospodari gospodarskom jedinicom “Varaždinbreg”.
Lovstvo
Lov i lovno gospodarstvo na ovom području, svojim ukupnim sadržajem participira u razvoju ovog kraja.
Na području Općine nalaze se četiri lovišta, odnosno dijelovi lovišta i to: Zajedničko otvoreno lovište broj 27 “Breznički Hum”, Zajedničko otvoreno lovište broj 28 “Visoko”, Zajedničko otvoreno lovište broj 29 “Breznica” i Zajedničko otvoreno lovište broj 30 “Bisag”.
Jedino se lovište Visoko u cijelosti nalazi na području Općine i ono pokriva najveći dio Općine, dok se ostala lovišta protežu i na područjima drugih općina. Lovište Breznica obuhvaća najzapadniji dio Općine (uglavnom područje uz rijeku Lonju tj. najveći dio naselja Vinično), dok lovište Breznički Hum površinski minimalno sudjeluje na području Općine Visoko (sjeverno od zaselka Lendava u naselju Vinično), kao i lovište Bisag (jugoistočno od županij
ske ceste ŽC 2244, u naseljima Đurinovec i Visoko). Lovište Visoko obuhvaća 83,1% površine Općine, lovište Breznica 10,3%, lovište Bisag 5,8% i lovište Breznički Hum 0,8%.
Za lovište Visoko, koje se u cijelosti nalazi na području Općine, mogu se dati slijedeći podaci: u državnom vlasništvu nalazi se 106 ha, u privatnom vlasništvu 1.366 ha što ukupno iznosi 1.472 ha. Od ukupne površine ovog lovišta 51,15% otpada na šume i šumsko zemljište, 48,58% na poljoprivredno zemljište, a 0,27% na ostale površine. U ukupnoj površini opisanoj granicom lovišta Visoko (2.093 ha), na površine pod lovištem (1.472 ha) otpada oko 70,33%, a na površine izvan lovišta (izgrađeni i neizgrađeni dio naselja s pojasom od 300 m udaljenosti od naselja) otpada 621 ha, odnosno oko 29,67%.
Iz navedenog, a na osnovi podataka za lovište Visoko, može se općenito reći da oko 70% površine Općine otpada na lovišta koja su po vlasničkoj strukturi oko 93% u privatnom vlasništvu. Nešto više od polovice te površine nalazi se pod šumama dok se nešto manje od polovice nalazi pod poljoprivrednim površinama.
Lovnogospodarskom osnovom za svako lovište utvrđen je broj divljači glavnih vrsta koji se može i mora uzgajati prema mogućnostima staništa. Glavne vrste divljači odnosno vrste koje se mogu i moraju uzgajati za ustanovljena lovišta su: srna obična (Capreolus capreolus), zec obični (Lepus europaeus), fazan – gnjetlovi (Phasianus sp.) i trčka skvržulja (Perdix perdix).
Od ostalih vrsta divljači koja je prisutna u lovištu tijekom godine, a spada u matični fond na području lovišta Visoko nalaze se slijedeće vrste: kuna zlatica, lasica mala, lisica, tvor, prepelica pućpura, šljuka, divlji golub, siva vrana, vrana gačac, svraka i šojka kreštalica.
Od lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata, u lovištima Općine postoje hranilišta za krupnu divljač, solišta i visoke čeke.
Na području Općine djeluje Lovačko društvo “Jareb” Visoko sa oko 2.093 ha ukupne površine, a u izgradnji je i lovačka streljana u naselju Visoko.
Suvremeno lovno gospodarstvo suočeno je s nizom teškoća od kojih se posebno ističe vlasnička i prostorna struktura lovišta (veliki broj malih parcela), niski bonitet lovišta, krivolov, nedostatak financijskih sredstava za razvoj i druge teškoće iz domene lovnog gospodarstva. Izgradnjom autoceste došlo je do određenih promjena koje se očituju u problematici postizavanja i održavanja populacija pojedinih vrsta divljači.
Može se konstatirati da sadašnje stanje lovnog gospodarstva na ovom području karakterizira:
- nepravovremena i nejednolika provedba Zakona o lovu,
- matični fondovi divljači popunjeni su oko 65%,
- loša trofejna struktura pojedinih vrsta divljači,
- određena urbaniziranost područja (naselja, prometnice, industrijski sadržaji, kuće i prostori za odmor i rekreaciju),
- daljnja tendencija smanjenja lovnih površina,
- nedovoljan broj kvalitetnih lovno-tehničkih objekata,
- vrlo prisutan krivolov.
Vodno gospodarstvo
Za slivno područje rijeke Lonje izrađena je “Studija hidrotehničkog uređenja sliva Lonje uzvodno od ceste Zagreb – Bjelovar” (RO “Projekt” Zagreb, 1984.). Studijom je obuhvaćena zaštita od štetnog djelovanja voda sliva Lonje s uređenjem glavnih vodotoka, uređenjem retencija i akumulacija u slivu, a radi smanjenja maksimalnih i povećanja minimalnih protoka. Radi učinkovite zaštite područja predviđa se uređenje korita postojećeg vodotoka, te određeni radovi na sprječavanju erozija i uređenju bujica.
Prema navedenoj Studiji na području Općine protežu se dijelovi predviđenih akumulacija, odnosno retencija Presečna i Kračevec, a koje se većim dijelom (uključivo i brane) nalaze u Općini Breznica. Za akumulaciju Presečna ukupna površina sliva iznad pregrade iznosi 22 km2, a zapremnina planirane akumulacije iznosi 2.171.800 m3, dok za akumulaciju Kračevec ukupna površina sliva iznad pregrade iznosi 7,8 km2, a zapremnina planirane akumulacije iznosi 759.800 m3.
Prema “Idejnom projektu zaštite i vanjske odvodnje autoceste Zagreb-Goričan”, poddionica Komin – Breznički Hum, za potrebe izgradnje autoceste izvršeno je uređenje odvodnje rijeke Lonje i njenih pritoka, potoka Rinjak i Trstenjak. S hidrotehničkog stanovišta trasa prolazi tzv. “nizinskom dionicom” pa je autocesta formirana u nasipu jer je središnji i najniži dio doline svake godine periodički plavljen. Autocesta dijeli dolinu u dva dijela, a na svakih 2-3 km izgrađeni su putni prijelazi koji čine dodatne poprečne pregrade kroz dolinu što dodatno pogoršava situaciju s hidrotehničkog stanovišta jer negativno utječe na izmjenu vodnog režima. Na području Općine nalazi se nadvožnjak odnosno putni prijelaz “Vinično”.
Izgrađeni dio autoceste nalazi se u dolini rijeke Lonje čija širina na području Općine iznosi od oko 300 do 800 m, a ispresijecana je mikrodepresijama starog toka jer je rijeka svojevremeno meandrirala u najnižem dijelu doline. Tla su degradirana i loše nosivosti što je, uz već spomenute nepovoljne hidrološke uvjete, zahtijevalo realizaciju zaštite i optimalne odvodnje vode s autoceste i uz nju.
Autocesta je projektirana i izvedena na način da je odgovarajuće riješena vanjska odvodnja izgradnjom mostova, propusta, stepenica, uređenjem ušća novih vodotoka, izgradnjom prokopa i kanala (sabirnih i detaljnih), regulacijom i rekonstrukcijom vodotoka. Utvrđeno je da su paralelni kanali položeni uz autocestu optimalno rješenje za odvodnju vode te isti prikupljaju vodu potoka Rinjak i Trstenjak, a služe i kao sabirni kanali koji prihvaćaju vodu iz manjih bočnih kanala i ostataka meandriranog korita Lonje. Na taj način paralelni kanali uz autocestu u određenom trenutku i na pojedinim potezima imaju funkciju zamjenjujućeg toka te prihvaćanja i brže evakuacije vode iz okolice autoceste.
Kanalska mreža prilagođena je situaciji na terenu i pojavama velikih voda u okolici Lonje. Detaljni kanali štite autocestu od voda s malih slivnih područja, a prema dimenzijama (širina dna korita 0,6 m; dubina oko 0,8 m) mogu prihvatiti i vode unutarnje odvodnje autoceste. Sabirni kanali štite autocestu od voda s većih slivnih površina i prihvaćaju vode iz okolnog zemljišta putem postojećih depresija, vode iz detaljnih kanala kao i vode unutarnje odvodnje autoceste. Njihove dimenzije su nešto veće nego u detaljnih kanala (dubine 1-1,5 m, nešto veće širine dna korita s pretežitim pokosom 1:2). Sabirni kanali upuštaju se u glavne odvodne recipijente.
Korito rijeke Lonje na području Općine nije regulirano (osim kod putnog prijelaza “Vinično”), već je uređeno po postojećoj trasi, ali na isključivo tehnički način što znači da je kanalizirano, prošireno i produbljeno, a uz utočne građevine obloženo kamenom. Prilikom izvođenja tih radova u potpunosti je odstranjena sva prizemna, grmolika i visoka vegetacija. Zbog toga je u znatnoj mjeri narušeno postojeće stanje i vodni ekosustav rijeke što je negativno utjecalo na biološko-ekološku ravnotežu, a biljne i životinjske vrste izgubile su svoja staništa i biotope.
Prema “Idejnom projektu zaštite i vanjske odvodnje autoceste” mikrodepresije starog toka po kojima je rijeka svojevremeno meandrirala predviđene su za zatrpavanje (kanali ZK). Te depresije su imale funkciju prirodnog zadržavanja dijela voda, u određenim trenucima i funkciju odvodnje, a najviše funkciju zaštite biljnih i životinjskih vrsta koje obitavaju na tom području. Navedenim projektom konstatira se da su zbog izgradnje autoceste ionako narušeni prirodni uvjeti te se predlaže zatrpavanje depresija viškom materijala nastalim od iskopa čime bi se riješio problem deponiranja viška materijala i smanjili transportni troškovi. Može se konstatirati da je na taj način dodatno degradirano postojeće stanje i širi vodni ekosustav rijeke jer se radi o negativnom utjecaju na biološko-ekološku ravnotežu, te o devastaciji i trajnom odstranjenju vlažnih staništa, te biljnih i životinjskih vrsta koje na njima obitavaju.
Na području Općine izvedeni su hidromelioracijski radovi u smislu rješavanja odvodnje na rudini “Visoko”, a prema projektu uređenja iz 1988. godine. Rudina je površine oko 5,5 ha, a nalazi se uz potok Visoko na području naselja Visoko (sjeverozapadno od zaselka Boščaki koji spada u naselje Đurinovec). Zemljište navedene rudine neko je vrijeme korišteno za poljoprivrednu proizvodnju, ali je naknadno zapušteno, a sustav odvodnje nije održavan.
Rudarstvo
U krajnjem sjevernom dijelu Općine, sjeveroistočno od naselja Čanjevo nalazi se eksploatacijsko polje pod nazivom “Čanjevo”, na kojem se eksploatira građevni kamen – vapnena breča. Površina eksploatacijskog polja je 7,1 ha, a izvođenje rudarskih radova je ograničeno samo na prvu fazu (što iznosi 1/3 površine eksploatacijskog polja) u cilju zaštite ostataka srednjovjekovne utvrde Čanjevo, kao kulturne baštine.
Eksploatacija kamena na eksploatacijskom polju “Čanjevo” na zapadnom obronku brda Ribelj; Stari grad – utvrda Čanjevo nalazi se na vrhu ponad kamenoloma.
Rezerve mineralne sirovine I faze eksploatacije (ujedno i konačne) iznose 170.000 m3 u sraslom stanju (u stijeni).
Industrija, malo i srednje poduzetništvo
Industrija, te malo i srednje poduzetništvo su za sada tek u manjoj mjeri prisutni na području Općine, i to raspršeno na nekoliko lokacija (mljekara, trgovački i uslužni sadržaji, prehrambena proizvodnja u naselju Visoko, metalna proizvodnja u naseljima Đurinovec i Vinično, pilane u naseljima Visoko i Vinično). Ove lokacije interpolirane su u mješovitoj, pretežito stambenoj zoni.
Pilana u naselju Vinično
Od značajnijih aktivnih poduzeća na području Općine (prema podacima HGK – Županijske komore Varaždin) valja spomenuti:
- potpodručje Prerada drva i proizvodi od drva
– DRVO-COMMERCE HUZJAK d.o.o. Kračevec, - područje Građevinarstvo
– BORJAN d.o.o. Visoko,
– LIPIĆ d.o.o. Visoko.
Turizam i ugostiteljstvo
Općina Visoko nema za sada razvijenu turističku ponudu ni kapacitete, iako se može govoriti o određenim, prirodnim i drugim datostima koje su potencijal za razvoj kontinentalnog turizma (lovni, izletnički i seoski turizam) kao što su: šume, vodotoci, graditeljska baština, stare klijeti, mlinovi i sl., kao i etnološko bogatstvo.
Danas na području Općine postoji nekoliko uslužnih sadržaja, ugostiteljskih i trgovačkih, uglavnom u središnjem naselju Visoko.