Graditeljska baština

Od zaštićene graditeljske baštine na području Općine nalaze se crkva Sv. Trojstva u Visokom te kurija u Čanjevu iz 18. stoljeća.

Zaštićena crkva Sv. Trojstva

Zaštićena kurija u naselju Čanjevo

1. Crkva Sv. Trojstva zaštićena je 1973. godine. Spominje se u popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1334. godine i to u kalničkom arhiđakonatu, dok se pretpostavlja da je postojala već 1111. godine (na zvoniku crkve u kamenu su urezani znakovi koji bi navodno trebali dati godinu 1111.). U tlocrtu je crkva jednobrodna građevina s poligonalnim svetištem. Kasniji barok značajno je izmijenio unutrašnjost crkve tako da se jedva opažaju gotska rebra (lomljeni su stupići iz kojih se viju rebra, lađa je svođena baroknim svodom, sve je prekriveno štukom i gipsom, gotski prozori su zazidani). Najljepši i najinteresantniji dio crkve je čvrst toranj fortifikacijskog karaktera – gotski zvonik na tri kata s kamenom osmerostranom piramidom kao pokrovom, što je u ovim krajevima velika rijetkost. Na tornju se nalazi više nejednakih otvora (puškarnica) i prozora, a na drugom katu se izvana nalaze četiri grba, ali nije poznato čiji su. Crkva je pregrađena 1704. godine.

2. Kurija u Čanjevu je jednostavnog pravokutnog tlocrta, a datira iz 1776. godine. Vjerojatno je ostatak “visokog starinskog dvora” obitelji Zdenčaj, kasnije prodano Ditrichu Merveldtu (1873. godine) te barunu Hahnsteinu. Kurija ima pet prozorskih osi u prizemlju i na prvom katu te dvije na zabatnom pročelju. Uokolo kurije nalaze se temelji srednjovjekovnog utvrđenog grada, vidljivi su rovovi i jedna srednjovjekovna strelnica u formi ključa.

Vlasnici kuriju koriste kao stambeni prostor. Prvobitni izgled kurije temeljito je izmijenjen: novi ulaz izveden je u betonu, nije sačuvan originalni kameni portal, uz kuriju je dozidana gospodarska prostorija.

Prema PPŽ-u od evidentirane graditeljske baštine na području Općine nalaze se pil Sv. Ivana Krstitelja u Visokom, kapela Sv. Marije Magdalene u Viničnom i Stari grad Čanjevo.

1. Prema podacima iz 1962. godine (prof. Ivy Kugly) kamena skulptura Sv. Ivana Krstitelja nalazila se na rokoko pilu koji je demoliran. Sačuvan je manji dio postamenta i torzo sveca s janjetom, ali su oboje bez glave. Kip se nalazio oko 400 m zapadno od župne crkve na mjestu gdje se danas nalazi kapelica Srca Isusovog.

Crkva Sv. Marije Magdalene u naselju Vinično, zaselak Jarek

Kapelica Srca Isusovog na čijem se mjestu nalazio pil Sv. Ivana Krstitelja

. Kapela Sv. Marije Magdalene spominje se 1708. godine, a točna godina gradnje nije poznata. Prema predaji, u blizini se nalazio samostan, a to bi trebali potvrditi i katastarski nazivi parcela kao i tragovi građevina na koje se nailazilo prilikom obrade tla. Nekada se oko kapele nalazilo groblje.

3. U Čanjevu se nalazi utvrda (burg ili Stari grad Čanjevo). Početkom 16. stoljeća Osmanlije su u svojem osvajačkom pohodu prema zapadnoj Evropi počeli ugrožavati i carski Beč te je 1522. godine osnovana tzv. Vojna krajina odnosno Granica za obranu protiv Turaka. Zagreb je u to vrijeme bio glavni grad Granice, a njegovom osiguranju služilo je sedam utvrđenih mjesta od kojih je jedno i Čanjevo. Položaj utvrde na središnjem i najvišem vrhu hrpta brda Ribelj govori o promišljenom smještaju koji zadovoljava vojnoobrambene i geostrateške uvjete. Čanjevačka utvrda (castrum Chanyo) spominje se 1598. godine.

Brdo Ribelj, pogled na južne padine, utvrda je locirana na zapadnoj uzvisini

Kamenolom u podnožju brda na krajnjim zapadnim obroncima

S obzirom na položaj, visinsku razliku i odnos pojedinih dijelova utvrde, može se pretpostaviti da je utvrda Čanjevo imala ulaznu konstrukciju s pokretnim mostom.
Temeljem navedenih podataka može se potvrditi geostrateška važnost utvrde u doba njene gradnje, kao i kulturno-povijesna i spomenička vrijednost.

Od arheoloških lokaliteta na području Općine evidentirani su:

1. Župna crkva Sv. Trojstva; iako se radi o graditeljskoj baštini lokalitet treba tretirati i kao arheološki s obzirom na starije arhitektonske strukture i kontinuitet još iz vremena romanike, a možda i iz ranijeg doba; na istom se mjestu nekad nalazila romanička crkva koja se navodno spominje još 1111. godine; od gotičke crkve sačuvana su rebra u svetištu i gotički prozori koji su dijelom zazidani; toranj ima krov u obliku osmerokutne piramide što je rijetkost u ovim krajevima; na tornju su četiri grba, ali se ne zna kome bi pripadali.

2. Arheološki lokalitet “Vinično”; na širem području sela oko 1853. godine nađena je kamena sjekira; uže mjesto nalaza je nepoznato; sjekira se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

3. Arheološki lokalitet “Fraterščina” u šumi zvanoj Fraterščina, u predjelu Duga Klesta u južnom dijelu Općine. Po narodnoj predaji u šumi se nalazio pavlinski samostan, a raspoznaju se jame gdje su nekada bili ribnjaci. Lokalitet nije ispitan i istražen te se postavlja pitanje da li je možda riječ o prethistorijskom nalazištu kao što je čest slučaj kod sličnih naziva.

4. Stari grad, srednjovjekovna utvrda u Čanjevu. Utvrda se nalazi iznad sela na središnjem vrhu brda Ribelj koje pripada jugozapadnim obroncima Kalničkog gorja, na oko 320 m nadmorske visine. Fortifikacija potječe vjerojatno iz 13. stoljeća, bila je složenijeg tlocrta s glavnim objektom na središnjem vrhu i ulaznim dijelom na sjevernom manjem platou.

Središnji dio utvrde veličine je oko 30´15 m, na najvišoj južnoj točki nalazila se branič kula, a sa sjeverne strane je bio prilazni put. Sa zapadne strane još uvijek je očuvan dio obrambenog bedemskog plašta u duljini od oko 15 m. Debljina zidova kreće se od 1,7 m do preko 2 m u podnožju. Bedem je mjestimično očuvan do visine od 5 m. Sjeverno od središnjeg prostora, odvojena blagim prijevojem koji je izvorno bio obrambeni jarak, nalazi se mala uzvisina na kojoj su također nađeni ostaci zidova, što ukazuje da se i tu nalazi dio kompleksa utvrde Čanjevo.

Na lokalitetu je osim srednjovjekovnog stakla, keramike i opeka nađena i prapovijesna keramika, pa se na ovom mjestu nalazi i prapovijesni lokalitet.
Južni vrh brda je uništen radom aktivnog kamenoloma. 1998. godine konstatirano je teško oštećenje lokaliteta i arhitekture izazvano strojnim probojem puta i geološkim bušenjem u prostoru utvrde, a zbog namjere da se i na ovom mjestu pristupi eksploataciji kamena. Površinski arheološki sloj u potpunosti je uništen, a oštećeni i razvaljeni su zidovi ulaznog prostora i branič kule, te probijen bedemski plašt. Iako je lokalitet već oštećen, trebalo bi ga zaštititi kako bi se spriječile daljnje devastacije i eventualno širenje kamenoloma.

Neovisno o tome da li je utvrda upisana u Registar nepokretnih kulturnih dobara, bilo kakve radnje koje mogu utjecati na spomenička svojstva ili narušiti integritet utvrde, mogu se poduzeti na osnovi prethodne dozvole nadležnog tijela, a svaka radnja koja bi mogla dovesti do oštećenja je neprihvatljiva.